Jučer je na Vran planini, na svetom lokalitetu Kedžara, svečano obilježen Divin dan – veliki duhovni blagdan koji iz godine u godinu okuplja tisuće vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i šire.

U sklopu svečane svete mise, petorica novaka Franjevačke provincije Bosne Srebrene položila su redovničke zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti, pred brojnim vjernicima, svećenicima i članovima svojih obitelji. Ove godine među novacima je bio i fra Luka Grubešić iz Fojnice, na kojeg smo svi posebno ponosni.

Središnje mjesto događaja, Kedžara, nalazi se podno planine Vran, a poznata je kao mjesto gdje se, prema predaji, nalazi grob Dive Grabovčeve – mlade katoličke djevojke iz 17. stoljeća, koja je život izgubila braneći svoju čast i vjeru. Diva je s vremenom postala simbol čistoće, vjernosti Bogu i mučeništva, a njezina priča stoljećima nadahnjuje nove naraštaje vjernika.

Prije 32 godine, u srpnju 1993., Fojnica je bila poprište krvavih sukoba koji su ostavili neizbrisiv trag u povijesti ovog kraja. Tijekom rata, život je izgubilo preko 102 hrvatskih vojnika i civila, dok su njihove kuće, crkve, gospodarski objekti i drugi domovi u velikom broju spaljeni ili uništeni.

Posebno tragičan događaj bio je brutalni zločin nad dvojicom franjevaca, fra Nikicom Miličevićem i fra Leonom Migićem, koje su pripadnici tzv. Armije BiH ubili u samostanu u Fojnici. Taj zločin duboko je potresao katoličku zajednicu i ostavio rane koje se ni danas nisu zacijelile.

Dodatnu težinu tim događajima daje činjenica da su Hrvati u Fojnici dotad bili saveznici Armije BiH u borbi protiv zajedničkog neprijatelja, a unatoč tome su iznenada napadnuti od strane onih kojima su vjerovali i s kojima su do tada dijelili bojište. Taj osjećaj izdaje ostavio je duboko razočaranje i nepovjerenje koje je dodatno otežalo mir i suživot u godinama koje su slijedile.

Ovaj val nasilja pokrenuo je masovni egzodus Hrvata iz fojničkog kraja, koji je nepovratno promijenio demografsku sliku i donio dugotrajnu bol i neizvjesnost mnogim obiteljima. Oni koji su preživjeli prisilno raseljavanje godinama su se borili s posljedicama rata, gubitkom svojih najmilijih, uništenom imovinom i teškim povratkom na prijeratna ognjišta.

Danas, 32 godine kasnije, prisjećamo se žrtava krvavog fojničkog ljeta i podsjećamo na važnost mira, tolerancije i suživota. Ovi događaji trebaju ostati opomena svima koliko su dijalog i razumijevanje ključni za izgradnju boljeg i sigurnijeg društva.